Bošnjaci ne žele popis stanovništva po nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj strukturi, jer bi novi popis pokazao da je veće etničko čišćenje bilo na području koje danas pokriva Federacija BiH nego u Republici Srpskoj i zbog toga jer ih nema ni blizu 50 odsto, tvrdi sociolog Slobodan Nagradić.

- U Bosni i Hercegovini trenutno ima oko 45 odsto Bošnjaka, zbog čega oni pokušavaju da odgode popis dok ih ne bude oko 50 odsto. Prema popisu iz 1991. godine, a na osnovu kojeg participiraju Srbi u zajedničkim BiH institucijama, Srba je tada bilo oko 33 odsto, dok bi novi popis potvrdio da ih ima više, oko 37 odsto - rekao je Nagradić.

On kaže da Bošnjaci nisu protiv nacionalne pripadnosti kad na osnovu nje treba konstruisati vlast, ali jesu kada je treba ustanoviti novim popisom stanovništva.

Sociolog Ivan Šijaković smatra da sprovođenje krnjeg popisa za demografiju ništa ne bi značilo, jer bi predstavljalo samo usputnu evidenciju i tendenciju o kojoj se odavno govori da se kaže da smo svi Bošnjaci.

Profesor demografije i član Savjeta za demografsku politiku RS, Stevo Pašalić, kaže da ličnu kartu jedne zemlje čine enciklopedija stanovništva u kojoj osim broja stanovnika, postoji i njihova nacionalna i vjerska opredijeljenost.

- Potpuni popis koji podrazumijeva i komponente nacionalnosti, vjeroispovijesti i jezičke opredijeljenosti stanovništva bitan je za ekonomska, socijalna, demografska i druga planiranja razvoja zemlje u budućnosti - rekao je Pašalić.

Pašalić je podsjetio da se i u turskim tefterima popisa stanovništva, koji su se odnosili samo na muškarce, znalo po vjeroispovijesti kome oni pripadaju, a da je u vrijeme Austrougarske, u četiri popisa postojalo izjašnjavanje po vjeroispovijesti, a nakon 1921. godine popis je podrazumijevao i nacionalnu i vjersku opredijeljenosti stanovnika.

On napominje da neki politički krugovi u FBiH, iniciraju da se, u popis 2011. godine, uvrste svi Bošnjaci koji su kroz istoriju napustili prostor BiH, a oni to zovu egzodusom i smatraju da takvih ima sedam miliona.

- Mora se znati da je najveću prostornu pokretljivost kroz istoriju iz BiH imalo srpsko pa hrvatsko stanovništvo, a tek onda tadašnje muslimansko stanovništvo. To ću potkrijepiti posljednjim podatkom popisa iz 1981. godine kada je emigracija Srba iz BiH izvan njenih granica iznosila 20,2 odsto, Hrvata 8,3 odsto, a Muslimana 1,8 odsto - rekao je Pašalić, te zaključio da bi BiH, kada bi se popisivali svi i Srbi i Hrvati i Muslimani koji su otišli iz zemlje, imala trideset miliona stanovnika, a objektivno nema ni četiri miliona stanovnika.